INDUSTRIJSKA KONOPLJA – BILJKA PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI
Usled svetskih problema sa klimatskim promenama, efektom staklene bašte, zagađenjima, svi su u potrazi za rešenjima. Jedni predlažu prebacivanje na električne automobile, drugi smanjenje proizvodnje plastike, treći uklanjanje mesa sa menija. Da li su to jedini načini da se spreči katastrofa? Osvrnimo se na ono što smo koristili pre industrijske revolucije. Možda odgovor leži upravo u tome.
Smatra se da istorija industrijske konoplje seže u daleku prošlost, čak od pre 5000 godina!
Stari Kinezi uvideli su značaj ove biljke te je koristili za kanape, odeću i hartiju. Gotovo sva značajna istorijska dela, poput prve Biblije, stare geografske mape, pa i zastave, pravljene su i pisane na platnu od konoplje. Koliko je ona bila važna kroz istoriju civilizacije govori i podatak da je zbog nje vođen rat. Napoleon, vladar Francuske, napao je Rusiju sa ciljem da spreči transfer konoplje do Engleske i preuzme je za svoju zemlju.
Ni balkanski narodi nisu kaskali za ostatalima u proizvodnji kudelje. Jugoslavija se sredinom prošlog veka ubrajala među najznačajnije proizvođače ove biljke, kako u Evropi, tako i u svetu. Samo na teritoriji Srbije, u to doba, u više od 30 mesta se nalazila aktivna kudeljara za preradu stabljike kudelje sa usevima na preko 50 hiljada hektara.
Konoplju možemo gledati kao čudotvornu biljku koja ima potencijal da spasi ekonomiju i samu planetu Zemlju. Hiljade proizvoda napravljenih od plastike na bazi nafte, koji uništavaju okolinu, moguće je zameniti produktima na bazi konoplje. Ona troši 4 puta više ugljen-dioksida koji je odgovoran za globalno zagrevanje, nego drveće, što se direktno odnosi na brže čišćenje atmosfere. Na godišnjem nivou jedan hektar konoplje proizvede toliko vlakana kao što mogu dva do tri hektara pamuka. Ista površina može proizvesti papira kao dva do četiri hekatara drveća. Uz sve to daje veći kvalitet prerađevine, pogodna je za reciklažu i biorazgradiva je.
HENRI FORD – AUTOMOBIL OD INDUSTRIJSKE KONOPLJE
Može da zaigra klučnu ulogu u skoro svakoj industri. Može da obezbedi hranu, tekstil, lekove, pogonsko gorivo, same automobile.
Henri Ford, poznati američki preduzetnik i stvaraoc prvog automobila za srednju klasu, bio je zaintesovan upravo za konoplju. U tridesetim godinama 20. veka tražio je alternativu za metal. Tokom 12 godina istraživanja i rada prikazao je model koji je imao potencijal da promeni svet. Napravio je kompletno auto od plastike na bazi konoplje sa pogonom na gorivo proizvedeno od kudelje. Oklop prevoznog sredstva bio je lakši i 10 puta jači nego do sada.
Kako bi to dokazao poslužio se sekirom, koja može da probije metal, ali se, na iznenađenje svih, samo se odbila o automobil i nije nanela nikakvu štetu!
Što možete pogledati u video snimku ispod.
RAZVOJ KAPITALIZMA I INDUSTRIJSKA KONOPLJA
Sa razvojem kapitalizma kudelja je bačena u prošlost. Zasmetala je svima i morala je biti istrebljena.
Hemijske, farmaceutske, naftne, pamučne i druge kompanije, korupcijom obuzeti političari i mediji započeli su rat protiv nje. Iako su je do skora nazivali “biljkom od milion dolara” zbog prihoda od useva koje je ostvarivala, sada su promenili stav i postavili je u okvire zakona koji regulišu njenom proizvodnjom.
Veštim medijskim manipulisanjem izjednačena je sa marihuanom i uvedene su kazne za njeno uzgajanje i posedovanje. Vremenom je iskorenjena iz upotrebe.
USKORO – UPOTREBA INDUSTRIJSKE KONOPLJE U NOVOM DOBU